LORON 28/10/2022, Domingos Maia.
Maluk Fiar-Na’in sira:
Finadu sai tiha ona tradisaun ida, sarani sira, tinan-tinan, molok loron ida ne’e, preokupa uluk ona ho ai-funan, lilin, ai-han nsst. hodi selebra loron Santo no Mate-bian sira nian, tutuir malu iha dia 1 no 2 fulan novembro.
Klamar Mate-bian no Santu sira sai ona espírito nebé la iha ona ketan fatin no biban ba sira; tan ne’e sira la toba hela de’it iha rate- laran hein fó-han mate-bian, tinan ida dala ida; maibé sei hamaluk ita bainhira ba vizita rate; sira iha mós uma no fatin-seluk atu simu kontatu housi ema-moris; sira la preokupa tan ho simu buat matéria ida hanesan nesesidade biolójika, maibé simu nu’udar simbolizasaun espirituál reprezenta fuan- domin housi família ba sira.
Tan sira ne’e espíritu no santu mak, sarani nebé ho fuan, neon no klamar-foer, la soi (merece) hakbesik ba hasa’e kultu ba mate-bian.
Ai-funan sira bele ho kualidade oin-oin no kór sira mós reb-rebo, lilin sira sosa kaixa bar-barak, sei la soi folin ida wanhira hasa’e housi ema-sarani ho fuan, neon no klamar-foer; ida ne’e la soi buat ida (tak pantas & layak), satán mak gasta osan-boot ba hariku de’it ema-seluk ho sosa tan fali mak ai-funan maten (plástico) atu hahí de’it buat-maten sira kah?
Hala’o rituál-kultu Finadu nian ida nebé di’ak liu ba tinan ida ne’e maka:
— uluk nana’in, badame (reconciliação) uluk ho Maromak, mak programa ida prinsipál iha atividade espirituál litúrjika nian, ka Missa Santa; hafoin sasan sira-seluk ba hafutar de’it rituál liur nian nu’udar reprezentasaun simbólika.
Se ida ne’e la hala’o uluk mak la soi folin áas ba klamar matebian no Santu sira, satán ba Maromak?!
Prátika Justisa no Lialoos nu’udar Simbolu Lok Bua- Malus ba Mate-bian no Santu sira hotu, iha loron Finadu.
Ezemplu Konkretu: Oinsá haree prátika buat injustisa ne’e loloos, foti ezemplu konkretu housi ema balun nia moris-fatin, iha Aldeia Hatu-lete, ba hatudu prátika injustisa no kontra ona lia loos nu’udar kultu oferta ka karan-mutu ida nebé justu no loos duni hodi fó ksolok, hana’i-hahí no hawelok Maromak nia naran santu, iha biban Finadu tinan 2022 ne’e nu’udar símbolu lok bua- malus kultura nian,
maka:
- a) Tenke saran fila-fali ba na’in koletivu fatin-lulik, no rai komunidade hirak nebé ema balun okupa ho lala’ok ganánsia, kaan no sobak:– rai-lulik Builebu-
Maulebu iha Lebu-goa hatabit ho bee-matan lulik Buigou-Maugou; no ho hourik-fatin rai Buidae- Maudae;
— libur-fatin kultu festa bee-lulik siklu tinan-tinan, iha Makadae (maene 10 nian) ho Ai-Maugisar’hún mak fatin-mahon hodi simu komunidade Liurai Kraik no Leten (Sua nor Teten);
— fatin Ribai-Toilhoha, la’ós feto nia direitu tuir kultural, satán okupante housi uma-lisan seluk!
— fahe sasaan-tulun no meiu públiku nian ba povu tenke ho responsabilidade no proporsionalidade, la bele fihir família ka raan.
— hadau/klaim propriedade ka eransa ema-seluk nian ho maneira hanehan, fó-tusan ka razaun kole-mate nsst. Hahalok hirak ne’e hotu mak prátika injustisa nebé bandu tan lulik. Se la fiar, bele koko ba mak haree …
Hahalok hirak ne’e hotu mak sai prátika injustisa nebé hafalun-metin hela ema balun nia fuan no neon hodi hafoer-an de’it no hadok maluk sira, maibé la sente moe ka hamtauk ba lialoos ka Maromak.
- b) Temi Lialoos mak saida?
Ita ema no sarani tan sei hakarak bosok Maromak. Lori ai-funan no lilin atu ba kose Maromak hanesan ita ema baibain, kose-malu ho matéria ka riku-soin mundu nia atu taka-falta injustisa iha Maromak futar oin no, kuitadu, ho ida be’e mak hatun fali dignidade no moris-loos housi matebian no Santu sira nian. Hahalok hirak leten ne’e mak, klaru ona, temi nu’udar pekadu-boot hasouru Ukunfuan sira Maromak nian. Ema sira kaan-tén, lohi-dór, ganansiozu, hanehan-dór, bosok-tén, sei habokur sira isin-lolon sai oferta-bokur ba “reinu rai-kutun”, diabu nian.
Iha tradisaun, matéria de’it mak sai tiha bukae oferta/karan-kmók ba maromak- falsu sira; la’ós fuan-domin no neon-moos mak lori sira hakbesik ba altar santu hodi hasa’e sira an nu’udar oferta-kmók ba klamar mate-bian no Santu sira, iha lalehan.
Ema sira ne’e mak mate, mundu sei preokupa liu, atu hakohi iha rate-mutin nebé liur pinta nabilan, maibé iha laran halot buat-isin dodok lalais ida (…). Doben fiar-na’in sira hotu: Mai ita tane-malu ho lia- fuan krítika no haholok konkretu atu pratika mak justisa no moris tuir lialoos. Tenke muda tiha uluk konseitu krensa tradisaun ema nian nebé materialista ba fiar-loos espirituál nian. Fiar-na’in sira hatene nanis ona katak riku-soin mundu nian mak sai kakesi naha- todan boot nebé tenke kore tiha uluk ho hakraik-an molok hala’o kultu-finadu ida loos tuir lialoos iha no housi Jesus Kristu Mane Maksoi. Haburas ai-funan moris iha fuan no laran-moos. Nune’e de’it mak ema fiar-na’in sei bele haree dalan loos ba maksoin lalehan nian
Mate-bian no Santu sira iha lalehan, harohan-daet mai ami!
Bom Finado. Amin.




