
Lafaek News–Timor Leste restaura independénsia husi 2002 too ohin 2022, benefisiu husi liberdade rai santu ne’e nian ema lubun oan ida de’it mak goja, hela iha uma luxu, sa’e kareta kualidade, han goja hemu goja, maibé populasaun kiik sira balun kesi kabun husi liberdade rai-lulik ne’e nian hela iha uma hanesan lolos luhan ba animal krize mos ba hahan loro-loron.
Iha entrevista Rogerio ko’alia, Komprimisiu iha prosesu luta nian lolos povu mak bee FALINTIL mak ikan, ohin loron rai ne’e liberdade ona povu sai fila ikan, laiha be no laiha kolan ida dignu hodi hamoris ikan sira, hanesan ema kriatura moris iha krize bee, laiha eletrisidade no laiha hela fatin ne’ebé dignu.
Realidade hatudu iha povu kiik ida ho naran Rogério da Costa ho idade 78, husi aldeia Caiobilale suku Caibada postu administrativu Baukau vila Munisípiu Baukau, hela iha uma barraka taka ho tali-tahan, didin haleu ho ai, hateke ho husik dook hanesan lolos uma atu sulan bibi nian, maibé keta hateke sala, tanba uma ne’e mak Rogerio nia hela fatin.
Rogério ko’alia ho lian be falun ho mata-wen, katak se governu hanoin buka hatene nia povu kiik sira ne’ebé moris iha lidun hirak bee dook husi sidade, dook husi naroman no dook husi osan, governu iha dever atu buka hatene nia povu moris dezde restaurasaun independensia 2002 too ohin 2022, oinsa ona ka lae, bee iha ga lae, eletrisidade iha ga lae, estrada diak ona ba povu kiik sira atu lori netik modo tahan ruma ba merkadu.
Rogério loro-loron gosta hatais faru partidu FRETILIN, nian maske iha toos ka iha uma, toba ho faru FRETILIN no ba servisu iha toos laran mos hatais faru FRETILIN, tanba Rogerio hadomi liu faru partidu FRETILIN bainhira iha tinan 2000 too ohin 2022 nafatin iha Rogério nia fuan.

Maske, Rogerio hela loos iha uma ne’ebé hateke husi dook hanesan luhan animal nian, maibé sei iha netik ba nia aihan lokal, hanesan aidila kuda haleu barraka tali-tahan ne’e, hateke borus husi didin leet hetan matak fresu husi liur bee momos, no kuda batar haleu iha toos ne’ebé haleu baraka ne’e nu’udar aihan loron-kalan ba Rogerio.
Dala ruma, Rogerio hetan osan rahun uituan husi aidila ne’ebé nia kuda, iha tempu koileta aidia tasak, Rogerio lori fuan ida rua ba Merkadu Baukau hodi kasa netik dolar ida ka rua ba foos haknauk netik ba sasoro kalan nian.
Husi barraka kiik ne’e mak ha’u hamahan an ba hodi bele hala’o moris no husi aihoris hanesan aidila no nu’u ne’e mak ha’u bele fa’an hodi bele sustenta ba ha’u nia moris lor-loron hanesan sosa fos, mina, masin, masako,’’ Rogeiro haktuir ba kontributor lafaek news iha nia rezidénsia simples aldeia Caio-bilale, semana ida foin lalais ne’e.
Vizinu sira nia matan fihir Rogeiro hanesan ema moras mental, Rogerio moris ho nia kosar-wen rasik, la tane liman ba se-se de’it no la husu aihan vizinu sira, nia esforsu an hetan osan hodi hatutan moris. bainhira Rogeiro loke odamatan ne’ebé halo ho bebak matan fihir ba uma laran sente hanesan kalan boot tanba eletrisidade nia roman ne’ebé povu seluk sente la mosu ba Rogeiro nia barak be hafutar lerek ho tali tahan.
Ema hotu fihir matan ba ha’u sira hanoin katak ha’u moras mental maibé ha’u esforsu an nafatin oinsá ha’u bele hetan osan hodi bele sustenta ba ha’u nia moris lor-loron,’’ haktuir Rogeiro.

Rogerio ko’alia, maromak tau liman fuan sanulu atu halo buat ruma iha loron tomak ida, liman labele moos de’it, no labele tuur hein de’it, tanba buat ida sei la mosu no sei la monu husi loron-matan, hanesan povu kiik ne’ebé laiha salariu fulan-fulan, moris ho liman fuan sanulu tenke kee rai kuda aihan lokal hodi sustenta moris, labele tane liman fali iha rai ida ne’e ne’e, tanba rai ne’e ema hotu terus mak ohin loron balun moris di’ak, maibé ema balun sei kiak hahán no hela fatin inklui kiak mos ba edukasaun.
Família Rogerio iha Baukau suku Caibada barak, maibé ema ida-idak buka nia moris, más hanesan ema ran ida tenke buka tulun malu, maibé Rogerio la preukupa ho familia sira ia tulun, bainhira dadersan manu fuik sira haklalak iha aidila leten no uma tatis sira hafanu ona Rogerio foti nia aisuak ho katana hakat ba nia servisu fatin hodi kontinua kee rai kuda batar ho aihan seluk.
Ha’u la hatene oras maibé wainhira ha’u rona manu lian ona entaun ha’u hatene katak rai naroman ona ha’u tenke ba sa’e nu’u tau hamutuk no ku,u aidila sira hodi fa’an ba ema ne’ebé tein mina no sosa aidila tein ba fahi no halo modo “. hateten nia.
Kontributora : Libania matos
Editor : Agapito de Deus




