Maluk sira: Bazeia ba atualidade ohin O5/02/2022, nian maka: Surtu ida, hadaet Surtu seluk.
Buat hotu bele akontese, mosu-lakon naturál, tuir tempu no sirkunstánsia nebé determina iha fatin ida. Maibé bele akontese mós mudansa no transformasaun, kulturalmente, bainhira ema tau-liman ho uza Surtu Kakutak no Teknolojia.
Nune’e mós iha kampu polítiku nian, iha prosesu ida nia laran, bele akontese krize maske ho eskala-ki’ik ba mudansa no transformasaun iha dalan-klaran. Nune’e haree tok ba fenomena hirak ne’e:
1. Surtu Dengue vs Surtu Covid-19 ho nia variante sira: bele mosu-lakon tekteki de’it. Pergunta: ne’e tan akontesimentu naturál ida ka ema tau-liman?
Iha biban kompetisaun, housi parte rua ne’e, la hatene tuir loloos ida nebé mak sei manan votus maioria hodi lori ema nobun-boot nadodon ba ukun matebian nian iha fatin kmok Sta Cruz?
Ema la harene tuir, maibé buat hotu bele akontese.
Ba Surtu Dengue, maske oho ona ema barak liu, ema barak la dun tauk, duvida no protesta; Governo mós la’o ho atutude baibain de’it.
2. Fenomena seluk mak movimentu Súrtiku Klibur Derasaan-foun vs Surtu Reziztente housi Derasaan-tuan atu kompete ba lori ukun Povu no Nasaun RDTL nian. Ne’e mormál ka abnormál?
Se bele hateke uitoan ba kotuk, história fó tiha ona sasin bainhira foinsa’e hatudu nia espíritu juvenil ba luta ida, ez: UNTIL molok Deklarasau Independência Unilaterál 28/11/1975; no Loriku Aswa’in molok Referendo 1999; no hatudu tiha ona mós iha fatin barak, iha mundu. Surtu movimentu juvenil sei la iha satan-netik; maske, dala wa’in, ezije duni sakrifíu-todan.
No oras ne’e, fenomena ne’e, bele haree fali housi ezemplu intrevista ho kandidatu foinsa’e sira ba PR, iha TV-GMN foin dadaun, karik sira ne’e reprezenta ona espíritu juvenil vizionáriu ba ukun derasaan-foun nian, nebé mak, oras ne’e, sei kair-metin nafatin hela housi derasaan-tuan?
Tenke ho matan-nakloke, basá forsa Surtu Foinsa’e nian, se taka-metin barrajen foinsa’e ne’e, bele nakfera no hasulin Surtu Korenti bee-boot ba irrigasaun makhoris Nasaun nian.
Hatudu hakaran atu ukun ne’e sai direitu ida ba derasaan-foun; maibé la signifika atu sira la’o mes-mesak de’it ona.
Iha situasaun ida hanesan ne’e mak tenke aplika duni atitude lideransa bibi-atan nian. Atu nune’e, housi dersaan-tuan bele tonka derasaan-foun housi kotuk lai, molok atu housik nia la’o mesak ba oin. Se la housik sira aprende nani agora, oinsá no bainhira mak sira bele nani-mesak?
Maibé se ho hatauk de’it katak derasaan-foun mak kair ukun, Nasaun sei monu; ne’e mak Surtu Fobia hodi haki’ak fali Surtu Psikolójiku Sintomátiku Estigmasaun ba foinsa’e atu tauk tane rasik nia futuru.
Aprende tan ba.




