
Lafaek News–Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres Lú Olo, hatoo espressaun ho sentimentu domin no hakruk ba famíllia sobrevivente Masakre Santa Kruz 12 de Novembru 19921 no família saudizu Max Stahl ne’ebé dedika an ba Luta libertasaun patria.
Prezidente Repúblika hatoo asuntu ne’e husi deskursu iha ámbitu komemorasaun aniversáriu Masakre Santa Kruz ba Dala XXX, iha loron sesta 12/11/2021, iha Santa Kruz Dili.
Ho laran taridu tebes maibé kahur ho domin, orgullu, fiar no esperansa, mak ita halibur dala ida tan, iha fatin istóriku ida nee, hodi fó omenájen ba sira neebé fakar raan no mate iha 12 novembru 1991, Ita hotu hatene katak joven liu atus rua hitu nulu (70) mak mate ka lakon. Ita-nia belun ida, Kamal Bamadajah, ne’ebé marxa hamutuk ho joven sira, lakon mós ninia vida.
Hafoin restaurasaun independénsia, Estadu tulun inisiativa buka sira neebé lakon too ohin-loron. Saudozu balun nia fatin-hakoi identifika husi testemuña, maibé restus mortais la hetan ona, Prezidente Repúblika sente tebes família sira-nia halerik rohan-laek, tanba la konsege hetan saudozu sira-nia restus mortais. Família balun deside hamenus sira-nia halerik, liuhusi foti fatuk no bolu klamar saudozu nian, iha sira-nia fatin mate.
Estadu Timor-Leste bele ajuda hamenus halerik ne’e liuhusi harii monumentu ida hodi rekoñese no valoriza sakrifísiu saudozu sira nian, ho laran ksolok tebes mak hau haree ohin katak projetu harii Monumentu 12 novembru, iha rate Santa Cruz, hahú dadaun ona. Ita hein katak monumentu nee sei prontu duni iha tinan ida nia laran, ho kualidade diak, molok 12 novembru 2022.
Rate Santa Cruz ho monumentu espesiál ida ba erói no mártir sira sei nakfilak ba fatin importante ida, iha roteiru istóriku-turístiku no edukativu ba ema hotu iha rai-laran no ba vizitante sira husi rai-liur, Joven erói sobrevivente sira no família mártires 12 Novembru!

Povu doben Timor-Leste!, Raan fakaar iha ne e tinan tolu nulu liubá! Hafoin imájens masakre Santa Cruz, kapta husi irmaun Max Stahl, to o iha rai-liur, mak opiniaun públika internasional muda kona-ba situasaun iha Timor-Leste, Husi nee mak movimentu solidariedade internasional ho Timor-Leste sae liután no babeibeik, ho envolvimentu makaas husi diplomata no ativista timoroan iha Diáspora.
Ho gratidaun klean tebes mak Prezidente Repúblika fó omenajen espesiál ba ita nia maun-alin murak, jornalista, Max Stahl, iha loron ita komemora masakre Santa Cruz ba dala tolu nulu. Enkuantu ita komemora masakre Santa Cruz iha Dili, misa fúnebre no omenájen ba ita-nia irmaun erói, saudozu Max Stahl, lao dadaun iha Brisbane, Austrália.
Ho naran Estadu Timor-Leste, Prezidente Repúblika hakruk no hakoak boot ba família Max Stahl nian, família Erois Juventude loriku Aswa’in nian, no mos ba família hotu erois ba Libertasaun Nasional nian, Juventude Lorico Asuwa’in, Ohin ita mai halibur iha fatin ida nee, atu valoriza liután erói no mártir sira nia memória, liga liuliu ba sira neebé barani halo manifestasaun, iha 12 novembru 1991, hodi afirma ita nia mehi koletivu Ukun rasik An.
12 Novembru konsagra ona husi Estadu nu udar Loron Nasional Juventude. Ho komemorasaun ba dala tolu nulu, saída loos mak Juventude tenke halo no oinsá banati tuir espíritu 12 novembru husi ohin ba oin?
Tema joven sira hili ba eventu ohin nian mak, Ho espíritu asuuain 12 novembru nian, juventude sai autór importante ba proteje Timor-Leste hosi Covid-19. Tema nee diak tebes tanba joven sira preokupa ho saúde Povu nian, Moras Covid -19 sei nafatin preokupasaun boot ida, iha mundu tomak, inklui iha Timor-Leste. Moras nee lakon mosu, ho variante oioin, no ita ema mak tenke haree oinsá proteje an. País hothotu, riku ka kiak, boot ka kiik, halo esforsu tomak atu hasae imunidade ema hotu nian liuhusi vasina.
Membrus Governu Timor-Leste tuun ona ho profisionál saúde saúde sira no hamutuk ho autoridade lokál, konsege hasae taxa vasina. Maibé ita seidauk konsege vasina ema hotu, ho laran ksolok tebes mak hau simu informasaun husi Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu katak Centro Juventude, iha munisípiu sira, organiza-an ona atu haforsa Governu ninia kampaña sensibiliza komunidade kona-ba importánsia simu vasina hasoru Covid-19.
Joven sira hakarak apoia Governu iha kampaña vasinasaun ida ne e. Hakarak ida nee mai husi fiar katak ho vasina mak Povu proteje-an diak liu hasoru moras Covid-19.
Juventude Lorico Asuuain, Molok remata lia menon ba loron ohin, Prezidente Repúblika apela ba joven ida-idak atu buka valoriza-an liután, liuhusi estudu no koñesimentu, atu sai profisionál efisiente no efetivu, no nunee, bele intervein diak liután iha programas rekuperasaun ekonómika atu hasae moris-diak ba Povu tomak.
Hau fiar katak espíritu 12 novembru sei fó naroman nafatin ba ita nia Timor-Leste livre no independente.
Joven Lorico Asuuain sobrevivente sira bele sai mestre ba jerasaun-foun ohinloron no abanbainrua oinsá hadomi Povu no Pátria, ho espíritu 12 novembru.
Hamutuk ita fó Onra no Glória nafatin ba eróis no mártires 12 novembru!
Viva Juventude Lorico Asu’ain!
Viva Timor-Leste!
Obrigadu!
Jornalista : Ekipa Lafaek News
Editor : Agapito de Deus




