
Lafaek News–Komemorasaun loron mundiál mangrove iha Timor-Leste, grupu Konservasaun Flora ho Fauna Timor Leste (KFF-TL) hala’o atividade Kuda Ai- Mangrove, hamutuk hun atus ida lima nulu (500 iha Postu Administrativu Kristu-Rei munisípiu Dili, suku Hera, ho objetivu atu proteje rai iha tasi nomos komunidade sira ne’ebé hela besik tasi ninin.
Tuir diretór ezekutivu Konservasaun Flora ho Fauna ( KFF ), Alito Rosa, hateten selebrasaun loron mundiál mangrove nia objetivu atu proteze rai iha tasi ninin, no proteze mos ba komunidade sira nia hela fatin inkluí mós proteze animal sira iha Tasi.
“Ohin loron mundiál mangrove ho objetivu hakarak kuda ai-mangrove ne’e hanesan ai-horis ne’ebé importante tebes ba liña kosteira nian, tanba so mangrove de’it mak bele proteze rai maran iha tasi ninin, proteje mós ba komunidade sira nia hela fatin hodi evita tasi sa’e mai rai maran, no hasa’e mós komunidade sira nia rendimentu ekonómia liu husi setór peska nian nomos ba oin hasa’e valór ekoturizmu liu-liu ligadu ho tasi ninin,” Dehan Diretór Ezekutivu KFF, Alito Rosa, ba formandus Sentru Fomarasaun Jornalismu lafaek news iha suku Hera segunda Feira (26/07/2021)
Diretór ne’e esplika, ai-mangrove importante tamba la hanesan ho tipu floresta sira seluk iha rai maran tanba mangrove konsumu karbodioxida barak liu kompara ho ai-horis sira iha rai maran nian, alende ne’e mangrove mós sai fatin moris ba balada fuik tasi nian ho rai maran nian iha Mangrove laran iha manu fuik samea Lekirauk mós moris iha ne’e inkluí ikan-oan barak mak konsege moris iha ai-mangrove laran entaun ne’e nia funsaun importante loos.
“Husi ai-mangrove hanesan fatin moris ba animal fuik nian depois komunidade barak mós sira nia moris depende ba mangrove tanba loron-loron komunidade mai buka ikan iha área mangrove nian no siput hodi sustenta sira nia moris loron- loron nian ” esplika Alito
Enkuantu atividade kuda ai-mangrovene’e, tanba hetan apoiu Fundus husi UNDP iha Timor-Leste hahú husi 2019 to’o mai agora, alende ne’e mós apoiu husi governu liu-liu Sekretáriu Estadu Meiu Ambiente (SEMA) no Ministériu Agrikultura Peskas (MAP) liu husi departamentu floresta nian.
Observasaun lafaek News.com nota iha terenu, partisipante ne’ebé kuda ai-oan mangrove ne’e kompostu husi gabinete prezidente da repúblika no estudante universitáriu sira, nomos komunidade suku hera, no kuda ai-mangrove oan hamutuk 500.
Estaziáriu FLN : Carla Borges/Francisco Andrade
Editór : Egidio Nono




