Lafaek News—IX Governu Konstitusional liu hosi Ministériu Comérsiu Indústria hato’o apresiasaun as ba Foin sa’e Timor oan Germano da Silva Barbosa ho nia grupu juventude Hortikultura Sustentavel ne’ebé ho espíritu badinas dezenvolve setor agrikultura liu hosi hasa’e produsaun hortikultura iha Hera no Loes.
“Ha’u mai hare’e besik liután atividade liu husi grupu Hortikultura Sustentavel ne’ebé moris iha tinan barak nia laran husi hahú negósiu hortikultura nian no kuda modo mutin, brinzela, baria, tomate, fore talin no seluk tan. ita apresia atividade ne’ebé mak grupu ne’e halo ona ho sira nia vontade no esforsu rasik hodi fo moris ba sira nia an no fo mos oportunidade ba joven sira seluk mai servisu iha fatin ida ne’e. Ohin ha’u rona informasaun husi na’in no xefe Horticultura Sustentavel nian dehan katak ema nain 30 ne’ebé rekruta hodi servisu iha to’os laran tamba ho esperensia ne’ebé mak sira iha,” dehan MCI Nino Pereira ba jornalista sira hafoin hala’o vizita ba toos grupu HS iha Hera.

Ministru Comérsiu Indústria hala’o vizita ba toos hortikultura sustentavel Hera iha loron kinta 05 Marsu 2026, ho objetivu atu rona direta preukupasaun grpu hortikultura sustentavel nian ne’ebe hasoru durante tinan naruk too ohin loron kontinua eziste hodi compete iha merkadu nasional.
Nino Pereira relata katak na’in Grupu Hortikultura Sustentavel Germano da Silva Barbosa ho nia ekipa hato’o prosesu ejistensia, inovasaun, difikuldade, preokupasaun ba parte Governu no Ministru Komersiu no Industria, Nino Pereira apresia no fó enkoraja ba Grupu Hortikultura Sustentavel atu kontinua ho inovativu no esperiensia ne’ebé iha hodi dezenvolve liu tan Hortikultura iha Timor-Leste.
Nia haktuir ho inisiativa ne’e mak sira transforma sira nia mehi sai realidade ne’ebé mak sira hatudu tiha ona ho produsaun Horticultura ne’e mak promove emprededorizmu tamba iha Timor rai produtivu barak mak abandonadu no dependensia ba produtu hosi rai liur.
“Ohin sira mós husu kona ba formasaun kona ba adubu orgániku, ita mos asesu ba ida ne’e atu fasilita mos ba grupu ida ne’e. nune’e mos asesu ba kapital tamba ita iha atividade kompetisaun ba negosiu inovativu, ita bele hare’e oportunidade ida ne’e para fasilita grupu Horticultura Sustentavel para aplika mos iha modalidade kompetisaun negosiu inovativu ne’e, ita mós bele fasilita sira ho ekipamentu ne’ebé mak iha atu nune’e bele aumenta tan sira nia kapasidade produsaun, bele fila rai di’ak liu tan para peodusaun bele aumenta tamba sira iha traktor manual ida de’it entaun halo operasaun iha Hera no mos iha Loes,” Nia subliña.

Nino afirma, vizita ne’e ita hare’e oinsá mak iha parseira ne’ebé di’ak ho grupu ne’ebé rejistu tiha ona ne’e ho saida mak Ministériu Comérsiu Indústria bele fasilita liu-liu GrupuHortikultura Sustentavel.
“Ohin ha’u rona mos sira nia preokupasaun sira entaun importante liu mak fo formasaun ida ne’ebé maka sira bele prepara halo negosiasiu tamba ohin ita ko’alia kona-ba investimentu ba mediu brazu no longu brazu la’os de’it iha hera no Loes maibe karik hare’e ba Leste nian ne’ebé bele supply nesesidade ba modo tahan ba nesesidade sira seluk tan ba iha merkadu Baucau, Lautem, Manatuto, Viqueque, ba parte rai klaran hanesan Natarbora ne’e para aban bainrua karik projetu kosta sul presiza modo tahan barak sira bele supply, parte oeste karik ita mos hanoin bele exportasaun produtu modo tahan organiku ne’e ba iha merkadu ne’ebé prrsiza liu-liu ba merkadu ASEAN hanesan mos iha Singapora karik oportunidade iha, agora ita buka dalan ba merkadu internasional atu sira bele kuda tan produtu hanesan ai manas bo’ot, tomate no produtu sira seluk ne’ebé merkadu presiza liu,” Nino Pereira esklarese.
Iha fatin hanesan Fundador Grupu Hortikultura Sustentavel, Germano da Silva Barboza hateten MCI nia vizita ne’e ekipa Horticultura Sustentavel orgullu no agradese tebes tamba primeira vez Ministru mai vizita sita nia to’os no bele iha oportunidade hodi hato’o sira nia difikuldade no preokupasaun ne’ebé sira hasoru.
“Ami orgullu no agradese ba Ministru Komersiu no Industria nia vizita ne’e tamba primeira vez mai vizita ami nia to’os no ami bele hato’o ami nia difikuldade sira. Maske durante ne’e iha difikuldade mós grupu ida ne’e nafatin esforsu an lori Agrikultura TL ne’e ba oin tamba Grupu ne’e mehi ne’ebé bo’ot hakarak lori Agrikultor liu husi Hortikultura sustentavel ne’e ba oin tamba ne’e mak foin lalais ami identifika tan rai balun iha Aileu ne’eba, ida maka iha Postu Baguia Baucau tamba ne’e mak ami planu atu kuda tan sinora, modo pop choice (modo mutin hun boot) tamba modo sira ne’e kuda iha rai manas la tahan tamba ne’e ami presiza buka fatin ne’ebe malirin atu kuda modo sira ne’ebé ohin ministru rekomenda ne’e,” Nain HS realsa.
Trabalhador grupu Hortikultura Sustentavel, Simão Joaquim Fonseca mós louva no agradese ba Na’in Grupu Hortikultura Sustentavel tamba bele loke kampu traballu ba sira joven hodi hetan sentavus ruma ba nia nesesidade no ba familia presiza.
“Ha’u agradese ba grupu ida ne’e tamba fo oportunidade mai hau bele hetan servisu iha fatin ida ne’e hodi bele hetan osan sustenta hau jia moris, trata hau nia dokumentus balun, hare’e alin sira eskola, fo ba inan-aman hodi hatan ba nesisidade familia nian. Serivus iha ne’e hanesan baibain deit, ha’u nia servisu i maka hasa’e rai, kuda brinjela, baria no mostarda, tomate no rega uza muda mangera ba kipas hare’e rai bokon mak muda ba mai deit no liu loron rua ka tolu hare’e fila fali modo sira ita kuda ne’e karik iha ular balun hamos ka udan monu rai estraga bele kuda fali,” dehan Simão.
Entretantu Grupu Hortikultura Sustentavel nia trabalhador peanente mak hamutuk 30, servisu iha Hera nain 15 no iha Loes nain 15 mane de’it, iha Hera feto nain 4 entaun feto minímu tebes tamba iha Timor-Leste, servisu toos ho manual, bainhira koilleta modo mak feto mai hamoos hodi selu kada loron nian.
Jornalista: Gracia Soares



